Informacija o konferenciji |
Written by Administrator | |
Univerzitet u Novom Sadu UNESCO katedra za studije preduzetništva EU TEMPUS projekt: HELP - Higher Education Learning Partnerships
Konferencija: Partnerstvo između univerziteta i kompanija u razvijanju obrazovnih programa koji će najbolje odgovarati potrebama privrede
Univerzitet u Novom Sadu - Svečana sala Fakulteta tehničkih nauka 4 septembar 2009 9h
Ovo je regionalni projekt s partnerima iz Hrvatske, Mađarske i Rumunije - zajednički, razmenom iskustava možemo više da naučimo. Stručnjaci Telford koledža iz Velike Britanije su konsultanti i saradnici na projektu.
Cilj projekta: Projekt želi da ponudi novi pogled na to kako se najbolje mogu pojedinci snabdevati veštinama potrebnim za razvijanje lokalnog biznisa. Putem HELP projekta će se identifikovati veštine koje se traže da bi se što efektivnije radilo na radnom mestu. Cilj je da se razviju novi specijalizovani treninzi koji će se kao pilot projekti ponudii u regionu. Univerzitet u Novom Sadu radi na osnivanju Centra za doživotno učenje. Nekoliko TEMPUS projekata koji su u toku sa različitih aspekata žele da doprinesu nastanku i razvoju ovog Centra. HELP projekt je tako okrenut i tom cilju. Preduzeća u Srbiji se susreću sa mnogim izazovima vezanim za svakodnevnu borbu za tržište i neizvesnom budućnošću. Ljudski resursi su jedan od najvećih izazova i ključni faktor koji doprinosi konkurentnosti kompanija. Pronalaženje i zapošljavanje kvalitetnih kadrova, trening, dokvalifikacija , podsticanje inovativnosti, motivacije i timskog rada su najvažniji ciljevi kadrovskih odelenja u kompanijama ili kako se to danas zove menadžmenta ljudskim resursima. Na drugoj strani, univerziteti i druge obrazovne institucije smisao svog postojanja potvrdjuju time što tržištu rada daju kvalifikovane stručnjake koji su potrebni kompanijama. Kako se usklađuju ciljevi, potrebe i funkcionisanje ovih važnih segmenata društva? Kako univerziteti mogu najbolje da znaju kakvi su kadrovi potrebni privredi i da li i kako ta privreda ima priliku da utiče na sadržaj obrazovanja? Univerziteti su nekad davno bili kule od slonovače, izolovani od ostalih delova društva, elitistički, zagledani u svoje vlastite ambiciozne projekte i zagledani u prošlost ili budućnost. Oni to već odavno nisu. Najveće promene su se dogodile u 60tim godinama 20 veka kada je osnovan ogroman broj univerziteta koji su svoja vrata široko otvorili za mladu generaciju. Univerziteti su postali masovni nasuprot ranijem elitizmu i to se nije dogodilo samo zbog pravednosti i pružanja šansi svima da se školuju nego i zbog sve većih potreba društva za kvalifikovanim kadrovima najrazličitijih profila. Mi možemo voleti ili ne voleti koncept po kome se na tržištu rada znanje prodaje kao i svaka druga roba, ali u stvarnosti se to zaista dešava i to je ključna komponenta ekonomije znanja. U meri u kojoj će u društvima kao što je naše biti shvaćena ova neposredna tržišna veza između univerziteta i privrede utoliko će se ona brže razvijati. Dakle, veoma je važno da se zajednički univerziteti i kompanije angažuju na prevazilaženju postojećeg raskoraka između profila i sposobnosti koje se traže na tržištu i programa i treninga koje nude univerziteti. U današnje vreme stalnih i veoma brzih tehnoloških promena često obrazovanje ne stiže da prati potrebe novog okruženja. Često se i najnoviji programi pokažu zastareli u odnosu na stvarnost koja se stalno menja. Upravo zbog toga se danas insistira na opštim a ne specifičnim znanjima koje univerziteti treba da pružaju, ali uz to i razvijanju sposobnosti kod studenata da budu u stanju da ta opšta znanja kreativno primenjuju u promenjivom okruženju. Tako univerziteti moraju da osposobljavaju kadrove za danas i naravno za budućnost. Zato oni i postoje. Podrazumeva se da je uloga univerziteta da vide dalje od kompanija koje su okupirane svakodnevnom konkurentskom borbom. Zato univerzitetski programi moraju da budu okrenuti ka budućnosti . Ali istovremeno u stalnom dijalogu sa svojim stejkholderima univerziteti moraju da daju kvalifikovane stručnjake za potrebe tržišta.
Cilj Konferencije: Da se otvori dijalog sa stejkholderima, da se na osnovu nekoliko uvodnih izlaganja čuju mišljenja i predlozi šta bi trebalo da bude sadržaj pilot treninga u okviru TEMPUS projekta, da se okupe zainteresovane kompanije i da se sačini Akcioni plan za dalje aktivnosti na trogodišnjem projektu.
|